Srijeda,
21. kolovoz 2019.
Vremeplov

20. LIPNJA 1928.

Atentat u Narodnoj Skupštini u Beogradu

Datum 20. lipnja 1928. godine ostao je zapamćen u hrvatskoj političkoj povijesti kao prijelomna točka u hrvatsko-srpskim odnosima. Tijekom tada održane sjednice Narodne skupštine Kraljevine SHS, zastupnik Narodne radikalne stranke Puniša Račić otvorio je vatru iz pištolja na predstavnike Hrvatske seljačke stranke. Na mjestu su ubijeni dr. Đuro Basariček i Pavao Radić, teško su ranjeni Stjepan Radić i dr. Ivan Pernar, dok je s lakšim ozljedama prošao Ivan Granđa.

Piše: Tomislav Ražnjević
Foto: Wikipedia

Oružanom napadu prethodio je žestoki verbalni obračun između radikala i članova HSS-a. U zaoštenoj atmosferi zastupnici HSS-a su uputili kritike na račun korumpiranosti pravosuđa i rasta hegemonističkih velikosrpskih tendencija, te ukazivali na prijetnje ubojstvom koje su stizale iz redova radikala, što je izazvalo burne reakcije političara okupljenih oko Račića. U jednom trenutku, incidentima sklon Račić izvukao je pištolj, sišao sa govornice i iznerivran upadicama pucao u Ivana Pernara. U općem metežu, koji je nastao u dvorani, uslijed pokušaja savladavanja Račića pogođeni su parlamentarci Basariček i Granđa. Prema svjedocima događaja, potpuno miran i staložen Račić je potom ustrijelio Stjepana Radića, predsjednika HSS-a i vodeću ličnost srpsko-hrvatske koalicije.

Atentat u Skupštini bio je povod masovnim prosvjedima pristaša Hrvatske seljačke stranke koji uslijedili sljedećeg dana na ulicama Zagreba. Solidarnost sa HSS-om pokazale su sve hrvatske političke stranke, što je bio uvod u stvaranje jedinstvenog bloka protiv radikalizacije političke scene od strane velikosrpskih krugova. Iako motivi atentata nisu dovoljno poznati, u hrvatskoj javnosti dominira teza kako se radilo o zavjereničkom aktu u režiji beogradskog dvora, usmjerenom ka izazivanju političke krize u državi i suspendiranju parlamentarne demokracije.