Subota,
07. prosinac 2019.
Vremeplov

20. LIPNJA 1837.

Viktorija I. postala kraljica Ujedinjenog Kraljevstva

Nakon smrti kralja Williama VI. iz loze Hannover na britanski tron zasjela je njegova nećakinja Victoria Alexandrina, kćer Edwarda Augusta, vojvode od Kenta i Strathearna, i vojvotkinje Viktorije od Saxe-Coburg-Saalfelda. Kao Viktorija I., vladala je do 22. siječnja 1901. godine. Ukupno je na prijestolju provela 63 godine. Time je ušla u povijest kao najdugovječniji britanski vladar. Tituli britanskog monarha prirodala je 1873. godine naziv carice Indije, proglasivši kolonijalnu Indiju carevinom.

Piše: Tomislav Ražnjević
Foto: Wikipedia

Vladavina kraljice Viktorije ostala je upamćena kao tzv. viktorijanska era- zlatno doba britanskog carstva. U tom razdoblju Velika Britanija je izrasla u dominantnu svjetsku velesilu. Prošireni su kolonijalni posjedi  i ojačana državna vlast u Africi, južnoj Aziji i na Oceaniji, čime su osigurani uvjeti za dominaciju svjetskim morima. Snažna industrijalizacija i tehnološki napredak stvorili su od Britanije najjače europsko gospodarstvo tog vremena, a londonski City je izrastao u financijski centar svijeta.

Iako je u vođenju zemlje bila znatno ograničena parlamentom i izvršnom vlašću, simbolizirala je snagu i monolitnost Carstva te je zbog toga bila cijenjena unutar britanske javnosti, ali i na međunarodnom planu. Promišljenim stvaranjem rodbinskih veza sa europskim dvorovima povezala je Veliku Britaniju sa mnogim europskim monarhijama i na taj način vršila jak utjecaj u međunarodnoj politici. Zanimljiva i manje poznata ostavština Viktorijine vladavine odražava se i u činjenici da je udajom svojih kćeri na dvorove Rusije, Španjolske i Njemačke prenijela nasljedni poremećaj hemofilije. Nosioci gena tog poremećaja zgrušavanja krvi su žene, no bolest se manifestira isključivo među muškim potomstvom. Jedan od poznatijih hemofiličara iz svjetske povijesti je ruski princ Aleksej Nikolajevič Romanov, sin ruskog cara Nikole II., ujedno i biološki potomak kraljice Viktorije.