Petak,
25. svibanj 2018.
Ljepota i zdravlje

SVJETSKI DAN SRCA

"Pokreni svoj život, saznaj kardiovaskularni rizik"

U povodu Svjetskog dana srca, 1. listopada, na Trgu bana Jelačića organizirat će se javnozdravstvena akcija "Pokreni svoj život, saznaj kardiovaskularni rizik", u sklopu koje će građani moći provjeriti krvni tlak, kolesterol i glukozu, najavila je u srijedu zaklada Hrvatska kuća srca

Piše: I.Š.
Foto: Facebook

Upravitelj zaklade Davor Miličić upozorio je da su kardiovaskularne bolesti vodeći problem zdravstva u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj koja je ponovno ušla u kategoriju država visokog rizika iako, kao sredozemna zemlja, može višestruko smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Građani se premalo informiraju, no unatoč tome Hrvatska bilježi blagi pad smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, koja je prije 10 godina iznosila 53, 4 posto, a lani 47, 4 posto.

"Hrvatski građani ne odlaze na preventivne preglede i ne drže se uputa liječnika, a koliko je to važno govore primjeri zemalja Sjeverne Europe koje su u zadnjih deset godina zbog promjene načina života došle su do ranga niskog kardiovaskularnog rizika", kazao je Miličić.

U Hrvatskoj 40 posto stanovništva boluje od povišenog krvnog tlaka, a samo trećina njih liječi se propisno. Muškarci oboljevaju desetak godina ranije, ali se kod žena, kada uđu u razdoblje menopauze, opasnost od bolesti povećava.

Miličić je predstavio projekt "Čuvari srca" kojim će se građanima omogućiti lakše informiranje i najavio da će se projekt usmjeriti prema 1,5 milijuna radnika. "Omogućit ćemo edukaciju, davati stručne savjete, podupirati logistički, ali i nagrađivati poslodavce koji se najviše brinu za zdravlje svojih zaposlenika", rekao je.

Voditeljica Odsjeka za srčano-žilne bolesti HZJZ-a Verica Kralj izvijestila je kako je prvi uzrok smrtnosti kod nas i dalje bolest cirkulacijskog sustava s 25.694 umrle osobe prošle godine. Umrlih muškaraca bilo je je 41,67 posto, a žena 52,85 posto, što pobija mit da od kardiovaskularnih bolesti umire više muškaraca. Najviše je osoba umrlo od ishemijske bolesti srca, njih 11.509, a od cerebrovaskularnih bolesti 7433 osobe, kazala je.

O važnosti tjelesne aktivnosti u prevenciji srčano-žilnih bolesti govorila je instruktorica pilatesa Asja Petersen, upozorivši da je od 1950. godine sjedilački način života porastao za 83 posto. Na to je uvelike utjecao suvremeni način života, jer se godišnje na poslu odradi oko 350 radnih sati više nego prije.

Pozvala je građane na tjelesnu aktivnost, poput šetnje ili vožnje biciklom, iskorištavanja pauze za hodanje parkom i sl. Dovoljno je 30 minuta umjerene aktivnosti kako bi se poboljšala tjelesna i psihička zdrastvena slika, te umanjio svakodnevni stres.