Srijeda,
26. rujan 2018.
Vremeplov

21. TRAVNJA 1864.

Rođen sociolog Max Weber

Na današnji dan 1864., rođen je Max Weber, jedan od utemeljitelja sociologije kao posebne društvene discipline

Piše: M.Parać
Foto: study.com

Karl Emil Maximilian Weber rođen je 21. travnja 1864., u njemačkom gradu Erfurtu, no obitelj ubrzo seli u Berlin gdje mu je otac, odvjetnik, postao zastupnik u Reichstagu. Otac je bio ambiciozan, probitačan i praktičnog duha, a majka okrenuta duhovnim i intelektualnim vrijednostima. Različitost njihovih karaktera stvarala je bračnu i obiteljsku napetost, ali i pružila Maxu intelektualnu širinu jer su ga oboje roditelja usmjeravali svaki prema svojim afinitetima.

Weber je primio vrhunsko i multidisciplinarno obrazovanje, studirajući povijest, ekonomiju, filozofiju i pravo na Sveučilištima u Gottingenu, Heidelbergu i Berlinu. Doktorirao je pravo a potom radio kao profesor političke ekonomije na Sveučilištu u Freiburgu, a potom i u Heidelbergu. Intelektualno preopterećen, prerevan i ambiciozan, doživljava jaki živčani slom zbog kojeg se na nekoliko godina povlači iz znanstvenih krugova.

1903. godine kreće na studijsko putovanje SAD-om, usput držeći predavanja na uglednim fakultetima, postajući sve uglednijim stručnjakom u cijelom spektru društvenih znanosti.

Jedan je od osnivača Njemačkog sociološkog društva, zajedno sa Alfredom Weberom, Georgom Simmelom, Ferdinandom Tonniesom i Ernestom Troeltschom. Taj je sastav ujedno jedan od najznačajnijih za razvoj sociologije kao znanosti. Sociologiju su definirali kao znanost koja nastoji interpretativno razumjeti društveno djelovanje. Postavio je teoriju ideal-tipova kao instrumenata koji služe u društvenoj analizi. Preko te je metode razvio koncept od četiri glavna tipa društvenog djelovanja koji se koriste u kombinaciji i međuzavisnosti :

1)      Instrumentalno-racionalno

2)      Vrijednosno-racionalno

3)      Afektualno

4)      Tradicionalno

Weber je definirao pojam moći- kao vjerovatnost da će pojedinac ili skupina ljudi uspjeti nametnuti svoju volju bez otpora drugih. Dalje je proučavao legitimne oblike moći koji čine pojam vlasti. Legitimnu vlast je podijelio u tri idealna tipa : 1)     racionalnu, 2) tradicionalnu i 3) karizmatsku.

Jedno od najpoznatijih njegovih djela je „Protestantska etika i duh kapitalizma“ u kojem nastoji otkriti korijene nastanka kapitalističkog sustava te utjecaja religije i filozofije na ekonomiju.

Protestantsku je etiku opisivao kao onu koja veliča ovosvjetovne vrijednosti- kult rada i stjecanja, odricanje i skromnost. Tu je knjigu Međunarodna sociološka konvencija proglasila četvrtom najvažnijom sociološkom knjigom svih vremena, dok je prva, također Weberova- „Gospodarstvo i društvo“. Ujedno je proglašen najvažnijim autorom iz polja društvenih znanosti u 20.-om stoljeću.

Svojim je tezama Weber i danas prisutan u brojnim društvenim znanostima-od prava, preko filozofije i religije, do ekonomije. Ipak, najvažniji je kao sociolog, istaknut u proučavanju društvene stratifikacije, sociologije kulture te političke, urbane i ruralne sociologije. Weber je umro u Munchenu, 14. lipnja 1920.