Nedjelja,
20. listopad 2019.
Zagreb

INTERVJU

Pašagić-Škrinjar: Uvođenje naplate parkinga je agresivna mjera i udar na Zagrepčane

Razgovarali smo s profesoricom Fakulteta prometnih znanosti i članicom predsjedništva GLAS-a

Piše: Miro Markovinović

Jasmina Pašagić Škrinjar spada u mlađu generaciju profesora na Fakultetu prometnih znanosti, ali je već ostvarila zapažene rezultate u znanstvenom radu. Nedavno je ušla ''punim jedrima'' u aktivnu politiku te postala bliska suradnica predsjednice GLAS-a Anke Mrak Taritaš

Djelovali ste u stručnim savjetima HNS-a, ali GLAS vam je prvi pravi politički angažman. Koji su vaši motivi za ulazak u politiku?

S većinom kolega koji su odlučili osnovati GLAS surađivala sam intenzivno u predizbornoj kampanji gospođe Anke Mrak Taritaš. Prilikom te suradnje otkrila sam da imamo zajedničke stavove, razmišljanja kao i energiju kojom pristupamo  radu. Sve to privuklo me aktivnijoj angažiranosti u politici.

Izgradnja stranačke infrastrukture je mukotrpan posao. Kako napredujete na tom planu?

To je svakako zahtjevan posao koji zahtjeva mnogo terenskog rada. Paralelno s javnim političkim radom,  radimo i na osnivanju podružnica širom Hrvatske. Prva podružnica koju smo osnovali bila je u Kraljevici upravo iz razloga što su nam ispočetka govorili da ćemo biti stranka Zagreba i zagrebačkog prstena. Osnivamo podružnice u Koprivničko-križevačkoj županiji, Bjelovarsko-bilogorskoj, u Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj. Imenovali smo brojne povjerenike koji su zaduženi za osnivanje organizacija širom Hrvatske. Za sada smo zadovoljni procesom osnivanja organizacija pa čak mislim da nam ide puno bolje i brže nego što smo očekivali.

GLAS se deklarirao kao lijevo-liberalna stranka. Ciljate li na razočarane birače SDP-a?

Glas je već pokazao svoju dosljednost svojim osnivanjem kao i nekim drugim potezima. Smatramo da će birači prepoznati naše stavove i način rada kao novu energiju na političkoj sceni. Puno je razočaranih birača koji su prestali izlaziti na izbore i sigurna sam da će se veliki broj njih odlučiti za GLAS kao svoju opciju. Proces zadobivanja povjerenja tih ljudi je također težak proces ali mislim da ćemo u tome uspjeti.

Gradonačelnik Bandić ušao je u koaliciju s ekstremnom desnicom. Očekujete li prijevremene izbore u Zagrebu?

Gospodin Bandić svakako nema više čvrstu većinu u Gradu Zagrebu što je rezultiralo  nestabilnošću gradske vlasti. U praksi se pokazalo da takve koalicije nisu dugotrajne pa ne bi bilo ništa čudno da ni ova koalicija nema budućnost. Mislim da su mogući ponovljeni izbori u Zagrebu.

Hrvatska je u europskom vrhu po broju poginulih u prometu. Može li novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama popraviti crnu statistiku?

Smatram da su zakoni većinom dobro pisani, ali uvijek je problem u provođenju istih tj. potrebno je razraditi prevencijske mjere, a u pojedinim slučajevima, nažalost, represivne mjere. Drugim riječima treba napraviti učinkovit sustav provođenja zakona i raditi na prometnoj kulturi dionika.

Taxi tržište je doživjelo revolucionarne promjene dolaskom Ubera. Treba li novim zakonom legalizirati njegovo poslovanje?

U načelu Uber ne posluje ilegalno jer se plaća porez državi. Problem je nefleksibilnosti našeg tržišta jer je tržište izuzetno dinamičan sustav a kod nas još uvijek svaka promjena izaziva veliki nepotrebni otpor. Uber je samo rezultat promjena na tržištu i novih poslovnih modela i nadam se da će Hrvatska prilagoditi svoje zakonodavstvo i takvoj vrsti usluga.

Mnoge tvrtke u SAD-u razvijaju samovozeće automobile. Kada ih možemo očekivati u komercijalnoj uporabi?

Samovozeća prijevozna sredstva su već u upotrebi u raznim tehnološkim procesima industrije. Što se tiče samovozećih automobila istraživanja i razvoj idu k tome. Analizirajući najnovija dostignuća u automobilskoj industriji naći ćemo već elemente samovozećih automobila.

Ponovno se aktualiziralo pitanje poslovanja HAC-a i HAC-ONC-a. Bi li uvođenje vinjeta na autoceste povećalo prihode i smanjilo gubitke tih tvrtki?

Europska iskustva su nas naučila da uvođenje vinjeta ima veliki broj pozitivnih učinaka na razvoj prometnog sustava. Temeljem tih iskustava sigurna sam da bi uvođenje vinjeta imalo pozitivne efekte kako na poslovanje navedenih tvrtki tako i na građane u cjelini.

Stanje u HŽ-u je vrlo loše. Broj putnika iz godine u godinu pada. Može li se ulaganjem u željezničku infrastrukturu promijeniti taj trend?

Nažalost, dugogodišnje zapostavljanje željezničkog sektora dovelo je do današnjeg stanja. Ulaganje u željezničku infrastrukturu svakako predstavlja nacionalni interes, no potrebno je naglasiti da povećanje broja putnika može se ostvariti i boljom organizacijom putničkog prijevoza koja bi onda ponudila kvalitetniju uslugu za putnika.

Zagreb je jedan od rijetkih velikih gradova koji slabo koristi prigradsku željeznicu. Može li se to promijeniti?

Ne bi se složila da se slabo koristi već ne dovoljno. Svakako bi naglasila da boljom suradnjom ZET-a i HŽ putničkog prijevoza može se ostvariti integrirani prijevoz putnika, a onda bi se povećao broj putnika i u željezničkom i općenito u javnom prijevozu.

Treba li Zračnu luku spojiti s centrom grada tramvajskom prugom ili prigradskom željeznicom?

Svakako je bolja opcija prigradska željeznica što je i mišljenje većine prometnih stručnjaka. Tramvajem će prijevoz do Međunarodne Zračne luke Franjo Tuđman biti vremenski dug i s čestim zastojima, a i kapacitet je upitan. Povezanost željeznicom omogućila bi brzu povezanost i prigradskih krajeva s Zračnom lukom.

Od 2000. godine u Zagrebu nije izgrađen niti metar tramvajske pruge. Na kojim pravcima treba proširiti tu mrežu?

Svakako je potrebna nadogradnja tramvajske mreže. Prema dosadašnjim istraživanjima prijedlog su slijedeći spojevi: Ljubljanica – Srednjaci, Vukovarska – Trešnjevački trg, Bukovačka – Svetice, spoj iz Novog Zagreba prema Jarunu i Kvaternikov trg – Heinzelova – Ulica grada Vukovara.

Gradonačelnik najavljuje izdvajanje ZET-a iz Holdinga. Smatrate li da je taj potez opravdan i hoće li biti realiziran?

Mišljenja sam da je Holding kao ideja dobar smjer funkcioniranja gradskih poduzeća, ali nažalost Holding ne funkcionira zbog niza propusta u upravi i loših političkih odluka. Holding je nažalost postao suprotnost onom cilju radi kojeg je osnovan.  Vjerujem da je gradonačelnik Bandić koji je i direktno odgovoran za njihovu trenutnu situaciju to predložio kao rezultat nekog kompromisa. Ono što smo predlagali u predizbornoj kampanji bilo je restrukturiranje Holdinga na način da se pojedine tvrtke grupiraju odnosno objedinjavaju prema vrsti djelatnosti. U tom smislu ZET bi zajedno za Zagrebparkingom činio posebnu podružnicu unutar Zagrebačkog holdinga zaduženu za prometne djelatnosti.

Gradonačelnik je najavio uvođenje naplate parkinga u cijelom gradu protiv čega su se pobunili mnogi građani. Je li razlog za to samo punjenje proračuna ili je to opravdano s aspekta struke?

Smatram da je to samo punjenje proračuna zbog lošeg financijskog upravljanja gradom. Smatram to agresivnom mjerom i udarac na stanovnike Grada Zagreba. Takav primjer naplate parkinga na periferiji ne postoji u europskim metropolama.

Kakva su iskustva europskih gradova vezano uz naplatu parkinga?

Nema nekog univerzalnog modela, no može se uočiti trend oslobađanja gradskog centra od automobila i u korist pješaka i biciklista. Naplata parkinga bi trebala biti u funkciji održivog razvoja grada. Kada bi grad imao Park and Ride sustave tj. parkirališta na rubovima grada, kvalitetan i atraktivan javni prijevoz manje bi i bilo potreba za parkiranjem. U Europskim gradovima drugačija je prometna kultura dionika pa ćete često vidjeti jeftina parkirališta u centru grada ali prazna jer građani koriste javni prijevoz ili su biciklisti.

Posljednjih godina svjedoci smo ogromnih prometnih gužvi u gradu? Što je uzrok tome i kako se stanje može promijeniti?

Problem je u dugotrajnom ne postojanju prometne politike grada. Svakako je potrebno da Grad Zagreb ima samostalan ured za promet koji bi aktivno planirao, provodio i unapređivao prometnu politiku grada.

Gradska prometna infrastruktura je u vrlo lošem stanju. Koje su najkritičnije prometne točke u Zagrebu?

Činjenica je da je pojedina prometna infrastruktura u lošem stanju. Postoji veliki broj kritičnih točaka ali istaknula bih: Rotor, mostove preko Save, propusnost pojedinih ulica što je povezano sa neadekvatnom regulacijom prometa, nepostojanje kvalitetne biciklističke infrastrukture.

Gradonačelnik ponovno neće ispuniti obećanje o gradnji Sljemenske žičare. Je li problem u neosiguravanju sredstava iz EU fondova za taj projekt ili u nečemu drugom?

Smatram da se Sljemenska žičara kao samostalni projekt ne može financirati iz sredstava EU, ali ako se razradi kvalitetan projekt Parka prirode Medvednica, žičara bi bila jedan od sastavnog djela projekta i kao takav projekt bi mogao povući sredstva iz EU fondova.

Grad Zagreb slabo koristi novac iz EU fondova? Mogu li se europskim novcem financirati veliki infrastrukturni projekti na području prometa?

Sigurno se moglo povući veća količina sredstava iz EU fondova za Grad Zagreb. Smatram da se ponekad nije išlo svjesno tim putem zbog nužnog transparentnog poslovanja gradske uprave i gradskih poduzeća.